Vitamin D₃ ili kolekalciferol ubraja se u tzv. lipofilne vitamine ili topive u mastima, te je godinama smatran "neesencijalnim" vitaminom obzirom da ga je naš organizam u stanju sintetizirati počevši od kolesterola, a pod djelovanjem sunčevih (UV) zraka.

Također godinama (ako ne i decenijama) se skupa sa druga dva lipofilna vitamina (A i E) nalazio na svojevrsnom "stupu srama" to jest njegova administracija je bila promatrana sa velikom skepsom, s većim fokusom na moguće toksične učinke nego pozitne ili terapijske, i bila je ograničena gotovo isključivo na dojenčad i pacijente s osteopenijom ili osteoporozom.

Danas međutim znamo (i sve novije studije to potvrđuju) da je gotovo 1/7 svjetske populacije ili oko jedne milijarde ljudi deficitarno u vitaminu D, a iznad 35. paralele (Hrvatska leži otprilike oko 45.-e) taj se postotak penje na gotovo 50% ili polovicu ispitanika. Manjak vitamina D je inače moguće izmjeriti u krvi kao koncentraciju 25-hidroksi vitamina D (25-OH D). Referentna skala koncentracije kreće se od 75 do 125 nmol/L, koncentracije između 50 i 75 nmol/L smatraju se manjkom, a vrijednosti ispod 50 nmol/L smatraju se nedostatkom vitamina D i imaju jasan negativan učinak na kosti.

Osim dobro poznate uloge kod ugradnje kalcija u kost (uz magnezij i bor), vitamin D se od nedavno našao u žiži interesa obzirom da dokazano doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava, a pogotovo što se tiče respiratornih infekcija. Jako je važno međutim ovdje naglasiti njegovo pravilno doziranje u tom smislu, obzirom da dnevna preporučena doza vitamina D iznosi svega 5 µg ili 200 IJ, doza koja se za određene skupine populacije penje na 400-800 IJ dnevno. Velika većina do sada dostupnih dodataka prehrani na tržištu je sadržavala maksimalno 400 IJ u jediničnoj dozi. Međutim, kod odraslih osoba koje su u riziku za pojavu nedostatka vitamina D preporučuju se preventivne doze vitamina D koje se kreću od 1.500 – 2.000 IJ dnevno. Po novim smjernicama, optimalna doza kod odraslih osoba za prevenciju respiratornih i drugih infekcija je oko 1.500 IJ dnevno, a maksilmalna preporučljiva doza 4.000 IJ. Za djecu od 0-6 mjeseci preporučena dnevna doza (RDA) iznosi 400 IJ, a najviša tolerirana 1.000 IJ, 7-12 mjeseci RDA = 400 IJ, najviša tolerirana 1.500 IJ, za djecu od 1-3 godine isti raspon doza je 600-2.500 IJ, 4-8 godina 600-3.000 IJ, djecu stariju od 8 godina i odrasle do 70 godina 600-4000 IJ, dok se stariju populaciju 70+ preporuča od 700-800 do 4000 IJ dnevno.

Ono što je interesantno je da osim navedenih uloga u organizmu, najnovije spoznaje ukazuju na to da vitamin D može imati preventivnu ulogu u pojavi inzulinske rezistencije, složenog metaboličkog sindroma koji je predvorje niza komplikacija kao što može biti dijabetes tipa I i II (pretile osobe su mahom deficitarne u vitaminu D, kao što je visoka incidencija manka vitamina D kod dijabetičara ili osoba u predijabtičkom stanju), ateroskleroza, hipertenzija i dr.

Također, manjak vitamina D se povezuje i s progresivnim gubitkom kognitivnih funkcija, kao i moguće s povećanom stopom pokušaja suicida u populaciji, što bi moglo dijelom objasniti zbog čega neke visoko razvijene nordijske zemlje prednjače u toj neslavnoj statistici na svjetskoj razini.

Mogući razlozi koji su u proteklih nekoliko desetljeća doveli do takvog deficita su višestruki, ali se vjerovatno mogu pripisati promjeni stila života (ili "modernom", sedentarnom načinu života), smanjenom kretanju (na otvorenome i općenito), rastućom upotrebom zaštitnih krema sa UVA i UVB filterima (opravdanom dakako iz drugih razloga), promjenom načina prehrane (smanjen unos namirnica bogatih vitaminom D a značajno povišen unos jednostavnih ili rafiniranih ugljikohidrata) itd.

Svakako je pozitivno što je nadomjestiti manjak vitamina D relativno jednostavno i srazmjerno povoljno, njegov glavni izvor u ljudi je sinteza u koži pod utjecajem izlaganja sunčevom svjetlu. Najbogatiji prirodni izvor vitamina D₃ u prehrani su masne ribe poput tune, srdele, skuše, bakalara, lososa, zatim plodovi mora, žumanjak jaja te neke gljive poput shitake. Treći način predstavljaju dodaci prehrani, kojih u novije vrijeme ima sve više na tržištu, pristupačnih su cijena te dostupni u različitim oblicima (kapsule, oralni sprejevi, kapi) i doziranjima, i koja predstavlaju valjanu opciju kod svih onih osoba koje su smanjenje pokretljivosti, ili se se smiju izlagati suncu previše, odnosno iz bilo kojeg razloga ne konzumiraju u dovoljnoj mjeri navedene namirnice.

Sve dodatne informacije o ovoj ili drugim temama koje Vas zanimaju, kao i dostupnim preparatima, možete saznati u našoj sekciji pitanja i odgovori, ili na broj telefona 052/578-514, link za kontakt ili osobno u ljekarni.