Jeste li znali da postoji molekula pod nazivom spermidin, prvi put izolirana još 20-ih godina prošlog stoljeća iz sjemene tekućine i toj činjenici duguje svoj naziv, za koju su međutim naknadne studije pokazale da je prisutna u zapravo svim ljudskim stanicama?

Spermidin je alifatski poliamin, kemijske formule C
₇H
₁₉N
_3^, 
koji regulira velik broj različitih metaboličkih funkcija u organizmu, među kojima bi prvenstveno izdvojili svojstvo indukcije stanične autofagije (pojam koji je ovih dana izrazito popularan i većini dobro poznat kao način promicanja dugovječnosti i zdravlja, kontroliranja bolesti povezanih s starenjem, jednom rječju "anti-aging") u različitim eksperimentalnim modelima, ponašajući se poput "mimetika" posta (ustezanja od uzimanja hrane) koja je klasična metoda kojom se ista inače potiče. Prednost naravno ovdje, osim činjenice da velik broj ljudi nije u mogućnosti postiti, je da se izbjegavaju mogući zdravstveni problemi povezani s postom, i koji mogu varirati od osobe do osbe, ovisno o njezinom zdravstvenom statusu, kao i vremenskom periodu o kojem govorimo (klasično intermitentno gladovanje je 16h u danu dok određeni izvori navode da je potrebno čak 36h da bi se postigli pravi benefiti istoga).

Studije su naravno i dalje u tijeku, pogotovo što se tiče sisavaca (u modelima miševa spermidin je pokazao u studijama produljenje životnog vijeka od 10-15%), međutim dosadašnji rezultati su svakako vrlo obećavajući, prije svega jer se radi o tvari koja se pokazala vrlo sigurna za primjenu a posjeduje i druga jako zanimljiva svojstva, kao npr. podržavanja zdravlja srca kroz očuvanje dijastoličke funkcije, time smanjujući rizik od zatajanja srca kao i povišenog tlaka, te smanjivanje kronične subkliničke upale koja se smatra jednim od glavnih "pokretača starenja". Također regulira metabolizam lipida, smanjuje srčanu hipertrofiju, poboljšava funkciju mitokondrija, inducira vazodilataciju putem sinteze dušičnog oksida, smanjuje krutost kardiomiocita.

Međutim, osim protektivnog djelovanja na kardiovaskularni sustav, spermidin pokazuje i neuroprotektivna svojstva, u smislu očuvanja kognitivnih funkcija odnosno prevencije tzv. kognitvnog pada povezanog s starenjem, kao npr. gubitka pamćenja,kao u ovoj studiji objavljenoj na PubMed-u: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/29315079/

Postoje također i kliničke studije na ljudima koje proučavaju njegovu ulogu odnosno ukazuju na njegov blagotvoran učinak kod Parkinsonove (Yang X et al. 2020, Aging; Sharma S, et al. 2018, Neurochem Int.) i Alzheimerove bolesti (Freitag K et al. 20222, Journal of Neuroinflammation), a izgleda da bi mogao imati ulogu i promociji rasta kose odnosno pospješivanja kako muške tako ženske plodnosti, za što su potrebne dodatne studije.

Spermidin je prisutan u prehrambenim namirnicama poput fermentiranih sireva, gljivama, proizvodima od soje, mahunarkama, kukuruzu i cjelovitim žitaricama. Najobilniji je u prirodi u pšeničnim klicama, gdje ga ima oko 243 mg/kg. Unos putem hrane međutim, iako vrlo važan izvor, predstavlja tek 1/3 ukupne količine te tvari u našem tijelu, dok ostale 2/3 dolaze od endogene sinteze odnosno sinteze od strane naše mikrobiote ("dobrih" bakterija prisutnih u našem probavnom sustavu). U svakom slučaju, postoji kohortna studija na oko 800 ispitanika koja se vodi posljednjih 20 godina na Medicinskom sveučilištu u Inssbrucku koja prati tri skupine ispitanika podijeljenih prema razini unosa kroz prehranu spermidina; studija pokazuje da je kumulativna incidencija smrtnosti, kao i incidencija kardiovaskularnih bolesti, statistički signifikantno najniža u skupini s najvišim unosom spermidina. Isto vrijedi i za oštećenje kognitivnih funkcija, što je opet potaklo skupinu liječnika u Berlinu da započnu studiju učinka suplementacije spermidina (u obliku dodatka prehrani dakle) pacijentima treće životne dobi kod kojih je već prisutan neki oblik kognitivnog pada, bilo u vidu gubitka pamćenja, koncentracije ili sposobnosti govora, i dodadašnji rezultati su obećavajući.

Postoje u ovom trenutku u tijeku i druge studije koje izučavaju još neke potencijalne pozitivne učinke ove molekule, kao npr. poboljšanje kvalitete sna ili prevencija depresije, ono što je međutim bitno i što su do sada sve pokazale je da je spermidin u svakom slučaju neophodan kao takav za blagotvoran učinak samoga posta, ukoliko se osoba odlučuje na njega naravno, i da njegova razina u organizmu opada s godinama, upravo iz razloga prethodno navednog a to je jer samo jedna trećina se postiže unosom hrane.

Na hrvatskom tržištu je od nedavno dostupan dodatak prehrani na bazi patentiranog ekstrakta pšeničnih klica i shiitake gljiva koji sadrži spermidin, a ako Vas zanima više možete kliknuti OVDJE